Stručni skup “Paulovnija-drvo budućnosti”

U Regionalnoj privrednoj komori održan  je stručni skup “Paulovnija – drvo budućnosti” na kojem su prezentovane mogućnosti za uzgajanje “paulovnije” u Rasinskom okrugu i Srbiji.

Mi smo pre tri godine počeli da ispitujemo ovu vrstu koja je veoma zastupljena u Zapadnoj Evropi. Želeli smo da proverimo istinitost svih podataka jer su naši poljoprivrednici i uzgajivači u prošlosti imali dosta loših iskustava. Došli smo do podataka da se radi o izuzetnoj vrsti koja nije invazivna, daje drvo visokog kvalitet i ima visoku cenu na tržištu.Kao uzgajivač ja sam se trudio da svake godine proširim zasad. Trenutno su 70 odsto naših odgajivača privrednici a 30 odsto poljoprivrednici.– kaže Ivan Mijačić, predsednik Udruženja odgajivača “Princess Paulownia”.

Stručni skup o mogućnostima koje pruža uzgajanje "paulovnije" FOTO: S. Milenković
Stručni skup o mogućnostima koje pruža uzgajanje “paulovnije” FOTO: S. Milenković

Po Mijačićevim rečima inicijalno ulaganje zavisi od površine i gustine zasada a obično se kreće od 1.600 do 3.200 evra za sadnice, repromaterijal i usluge.

Cene su prilagođene našem tržištu. Od pre mesec dana odgajivačima možemo da obećamo garantovanu cenu i obezbeđen plasman. Imaćemo tri otkupna centra, u Novom Sadu, Beogradu i Kruševcu. Realizacija otkupa počeće u petoj godini zasada. Paulovnija ima izuzetnu upotrebnu vrednost jer ima veliku čvrstinu a lakoću. Koristi se za plovila, razne elemente za kuće, spoljnu stolariju jer neverovatno dobro trpi vodu i atmosferske nepogode.– ističe Mijačić dodajući da su proizvođači košnica iz Francuske zainteresovani da otkupljuju “paulovniju” iz Srbije.

Skupu u Regionalnoj privrednoj komori prisustvovala je Teodora Georgijeva iz bugarske kompanije “Bio 3” koja tesno sarađuje sa firmama i udruženjima iz Srbije.

Vrsta “paulovnija belisima” ima najbolje karakteristike za Balkansko poluostrvo. Naše sorte se prodaju u inostranstvu, u čak 12 zemalja.U Bugarskoj postoji nekoliko plantaža “paulovnije”, u Južnoj i Severozapadnoj Bugarskoj. Nažalost, nisu tako razvijene kao ovde u Srbiji.– kazala je Teodora Georgijeva.

You might also like More from author

Comments are closed.

Skip to content