Elektronsko nasilje sve intenzivnije među srednjoškolcima

Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo – CINK pokazalo je da su srednjoškolci znatno skloniji raznim vidovima elektronskog nasilja, što je i razumljivo uzimajući u obzir koliko vremena provode na društvenim mrežama i sa mobilnim telefonima u rukama.

anketa_16_srednjaNa pitanje “Šta se može uraditi da bi se pomoglo nasilnicima da prestanu sa nasilnim ponašanjem?” anketirani osnovci u većini, 50,4 odsto, smatraju da “treba razgovarati sa njima”, dok 41,4 odsto veruje da ih treba “uputiti psihologu”. Za slanje nasilnika psihologu opredelilo bi se 42 odsto đaka drugog razreda Hemijsko – tehnološke škole. Njih 30 odsto veruje da je najbolje rešenje “vratitit nasilniku istom merom”.

I osnovci i srednjoškolci tvrde da ih, kada se desi nasilje, roditelji savetuju da “probaju da problem reše razgovorom”, a ukoliko to ne da rezultate, da “prijavim školskom policajcu”. Interesantno da je 18 odsto osnovaca i 16 odsto srednjoškolaca odgovorilo da “roditelji ne znaju, ne pričam im o tome”.

Ohrabruju odgovori na pitanje “Ako si tražio-la pomoć nakon obraćanja nasilje se…”, jer se čak 66,6 odsto osnovaca i 60 odsto srednjoškolaca izjasnilo da se nasilje nije ponovilo. Samo 5,4 odsto šestaka i 8 odsto srednjoškolaca tvrdi da se “ništa nije promenilo” nakon što su se obraćali za pomoć.

Poseban vid vršnjačkog nasilja, koji je eskalirao poslednjih godina, je elektronsko nasilje. U istraživanju koje je sproveo Centar za istraživačko novinarstvo ovaj vid nasilja je tretiran sa sedam pitanja.

virtuelno-nasilje

Istraživanje koje su, pre nekoliko meseci, sprovele stručne službe u Osnovnoj školi “Nada Popović” pokazalo je da 80 odsto učenika starijih razreda ima profil na nekoj od društvenih mreža. Đaci šestog razreda ispred kompjutera provode od dva do tri sata dnevno, a kod učenika osmog razreda se to vreme penje na čak pet sati.

Zanimljivo da se velika većina anketiranih, više od 70 odsto, izjasnila da “nikada nije dobila uvredljivu poruku na mobilni telefon”.

Oni učenici koji su dobijali uvredljive SMS poruke najčešće sui h dobijali od poznatih osoba, 18 odnosno 16 odsto.

glasine-neistinePoruke su uglavnom bile vulgarnog sadržaja. Tako tvrdi 29,8 odsto osnovaca i 20 odsto srednjoškolaca. Kod srednjoškolaca je karakteristično “slanje glasina neistina” koje su zastupljene sa 24 odsto, ali i “iznošenje ličnih tajni, podatka, slika koje nisu namenjene javnosti”.

Očigledno da u srednjoškolskom uzrastu elektronsko nasilje dobija na intenzitetu.

Samo jedan osnovac i troje srednjoškolaca priznalo je u anketi da je slalo poruke uvredljivog sadržaja svojim vršnjacima.

Interesantno da je 48 odsto srednjoškolaca potvrdilo da je na društvenim mrežama “bilo izloženo širenju nasilnih i uvredljivih komentara”, a da je 22 odsto doživelo da im neko “provali” e-mail adresu ili profil na društvenim mrežama. Slanju zlobnih i neugodnih sadržaja bilo je izloženo 12 odsto srednjoškolaca.

Kod osnovaca dobijeni rezultati, u procentima, su nešto niži što upućuje na to da đaci u mlađem uzrastu još uvek imaju dozu straha prema društvenim mrežama i da nisu toliko aktivni.

Na pitanje “Ukoliko si bio-la izložen-la nekom obliku nasilja na internet društvenim mrežama da li si to prijavio-la nekome?” pozitivno je odgovorilo 51,4 odosto osnovaca i 40 odsto srednjoškolaca.

I jedni i drugi nasilje na društvenim mrežama najčešće prijavljuju roditeljima, ali je dosta velika razlika u procentima. Roditeljima se obraća 57,6 odsto osnovaca i 46 odsto srednjoškolaca. Drugu ili drugarici se, zbog nasilja na društvenim mrežama, obraća 34,2 odsto osnovaca i 26 odsto srednjoškolaca.

Ministarstvo-projekat-2015

You might also like More from author

Comments are closed.

Skip to content