Tužilaštvo – najvažnija karika u rešavanju slučajeva nasilja u porodici

U Centru za socijalni rad u Trsteniku ozbiljno shvataju problem povećanja slučajeva nasilja u porodici zbog čega su formirali interni tim koji čine supervizor, psiholog, pravnik, rukovodilac službenog tima i socijalni radnik.

Poštujemo postupke hitnosti u postupanju, a to znači da kada stigne anonimna ili bilo koja druga prijava, odmah zaseda intreni tim, prikuplja podatke i istog dana se ide na teren. Jedna ekipa radi samo predmete nasilja, a druga ekipa svu drugu problematiku. Na osnovu toga se vidi kakv značaj pridajemo nasilju u porodici. Imamo i dobru saradnju sa policijom. – objašnjava Dragojlo Minić, direktor Centra za socijalni rad u Trsteniku i dodaje – Ono što kao pravnik, neko ko dugo radi u ovom sistemu i neko ko drži do toga da se sve radi i zakonito i stručno i da se zaštiti i pojedinac i porodica, imam stav i mišljenje da se ipak ovo može rešiti autoritetom vlasti. Šta to znači autoritet vlasti? Prosto rečeno, najpozvanija za rešenje nasilja su tužilaštva. Oni sprovode istragu, oni su šefovi policije, vrlo važna i najvažnija karika ovde.

Dragojlo Minić, direktor Centra za socijalni rad u Trsteniku FOTO: CINK - S.Milenkovic
Dragojlo Minić, direktor Centra za socijalni rad u
Trsteniku FOTO: CINK – S.Milenkovic

Minić naglašava da nasilnik ili stranka imaju potpuno drugačiji odnos kada se suoče sa stručnjacima Centra za socijalni, nego kada odu u tužilaštvo.

Problem je i što nema hitnosti u postupanju. Ako je hitnost u postupanju, zašto ima predmeta koji traju dve, tri godine? Možda nije dobro što ja to kažem, ali se nama koji smo na terenu, koji smo na udaru, sve to obija o glavu kad se na vreme ne interveniše, kad se ne poštuje hitnost u postupanju. Ako možemo mi da se ponašamo tako, mogu i trebaju i drugi tako da rade. Niko ne može da kaže da nema dovoljno kadrova. – dodaje Minić.

U kojim delovima trsteničke opštine su najčešći slučajevi nasilja u porodici?

Nema pravila, ali čini se da ih ima više na selu, i to u selima koja su urbanija, imaju veće resurse. Bresno Polje, Stopanja. Možda su oni osvešćeniji da prijave, ne znači da nasilja nema u drugim selima. Malo je prijava iz nekih zabačenijih krajeva, planinskih sela. – kažu u Centru za socijalni rad.

U Centru za socijalni rad ističu da ima dana kada po tri puta na dan izlaze na teren zbog slučajeva nasilja u porodici. To se radi ne samo da se napravi kontakt već da se urade procene, da se poštuju pravila procedure, normativi i standardi koji obavezuju da bi se napravio rezultat, odnosno da bi se zaštitila žrtva.

Broj počinilaca nasilja u porodici evidentiranih u 2015. godini prema odnosu / srodstvu sa žrtvom
Broj prijava porodičnog i partnerskog nasilja u toku 2015. godine prema vrsti porodice i
starosti žrtve (prema podacima internog tima CSR)

Nama je osnovni cilj da zaštitimo žrtvu nasilja. Zato tražimo izveštaje od ostalih institucija sistema. Mi njih obaveštavamo čim dobijemo prijavu po bilo kom osnovu – policiju, tužilaštvo, prikupljamo podatke i zatražimo izveštaj da vidimo šta se uradilo, da li se procesuiralo, da vidimo rezultat u okviru kaznene politike, da vidimo koji i kakav je. Kad to funkcioniše u okviru sistema sa partnerima onda će sigurno biti dobrih rezultata. Moraju partneri da se podsete na postupak hitnosti u postupanju, da je obaveza svakog od nas da snosi odgovornost ako smo napravili propust ili nismo postupili u skladu sa zakonom ili nismo poštovali pravila i procedure. – naglašavaju u trsteničkom Centru za socijalni rad.

Psiholog Nada Trošić kaže da njihov tim deluje i u situacijama kada žrtva nije voljna da učestvuje u postupku.

Broj počinilaca nasilja u porodici evidentiranih u 2015. godini prema odnosu / srodstvu sa žrtvom
Broj počinilaca nasilja u porodici evidentiranih u 2015. godini prema odnosu / srodstvu sa žrtvom

Kod nas postoje dosijei porodica i sve te prijave, bilo ko da ih je podneo, ili obaveštenja iz policije da se nešto desilo. Ukoliko vidimo da postoji više takvih situacija, a žrtva se izjasni da neće da pokreće krivičnu prijavu, mi onda napravimo izveštaj gde dokumentujemo sve to što postoji u dosijeu porodice i obraćamo se tužilaštvu da preduzme određene mere. Na taj način smatramo da smo bacili svetlo na situaciju koja može da bude rizična.U dve porodice za koje sam ja bila zadužena baš iza tih izveštaja se dogodilo nasilje koje je tretirano i iza kog je bilo pritvora. – ističe Trošićeva.

IZ ARHIVE: Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Trsteniku su, po odobrenju tužilaštva, odredili zadržavanje do 48 sati D. R. (1977) iz okoline Trstenika, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nasilje u prodici.Postoje osnovi sumnje da je D. R. u svojoj porodičnoj kući tukao suprugu i uz pretnje je isterao iz kuće sa maloletnom decom. (26.01.2015.)

Postoji i druga vrsta problema. Nasilnik se pritvori, jer dugo godina vrši nasilje nad žrtvom, pritvor se produžava i dođe do momenta da postoji mogućnost da se nasilnik vrati kući gde je žrtva nezaštićena, a neće da napusti kuću. Centar ne bude obavešten niti o tome da je nasilnik pritvoren, niti o vremenu kada će biti pušten da bismo mogli na vreme da odreagujemo i zaštitimo žrtvu i stvorimo joj uslove za povrtaka nasilnika. Nekad i nemamo mogućnosti da zaštitimo žrtvu, jer ona neće da napusti kuću. – govori o konkretnim problemima pravnik Vladimir Antić.

U Rasinskom okrugu ne postoji Sigurna kuća za žrtve nasilja, što stvara probleme kod zbrinjavanja žrtava nasilja. U Trsteniku se snalaze tako što žrtve nasilja smeštaju u hraniteljske porodice ili kod srodnika. Problemi nastaju kada žrtva odbije da napusti kuću u kojoj živi sa nasilnikom…

Posebno su komplikovane situacije gde postoje višestruke forme nasilja, a žrtva je materijalno i stambeno zavisna od nasilnika.

Nada Trošić, psiholog u trsteničkom Centru za socijalni rad FOTO: CINK - S.Milenković
Nada Trošić, psiholog u
trsteničkom Centru za socijalni
rad FOTO: CINK – S.Milenković

S druge strane postoji problem u psihičkom funkcionisanju i zavisnost koja je tretirana medicinski. Malopre sam imala poziv iz porodice sa pitanjem šta ako se okonča pritvor i nasilnik se vrati kući, a žrtva ne prihvata ponudu srodnika da bude kod njih. Sad ćemo se susresti sa tim da vidimo šta ćemo dalje. Žrtva će sigurno u budućem sudskom postupku odustati od optužbi, a tužilaštvo retko kada vodi postupke po službenoj dužnosti. Dešavalo se da budu adekvatne akcije celog sistem, svih institucija, ali smo često i vrlo usamljeni. Ono što mi prepoznajemo kao rizike nigde drugde ne prepoznaju. Mi pišemo i obaveštavamo, ali nema elemenata zato što žrtva neće da svedoči. Neke žrtve su u strahu i ne smeju, neke zato što su zavisne od nasilnika na mnogo načina. – analizira situaciju Nada Trošić.

Stručnjaci naglašavaju da je psihološki interesantno odsustvo svesti o ličnoj odgovornosti. To je jedna od karakteristika koja prati nasilnika i ona čini nasilnika opasnijim i povećava rizik da će se nasilje ponoviti.

Pokrene se postupak, daju se izjave, nasilnik se izjasni da nije kriv, žrtva ima osećaj velike krivice što je prijavila i povlači svoju prijavu. Tužilaštvo ne pokreće postupke po službenoj dužnosti i tu se priča završava. – podvlači Nada Trošić.

Direktor Minić smatra da bi politika zaštite žrtava trebalo da se promeni.

Vi sklanjate žrtvu sa decom i na taj način činite vidljivijim i žrtvu i decu u toj novoj sredini. Trebalo bi da nasilnik bude iseljen. Možda je neskromno reći da mi radimo više nego što treba, ali mi pokušavamo da na taj način nateramo i druge da shvate da je ozbiljno u toj porodici, u tom predmetu. Mi smo 13 – 14 predmeta nasilja u porodici sa riziko faktorom da svako u svakom trenutku može biti žrtva dostavili tužilaštvu da preduzme dalje korake.

U nekim slučajevima nasilja u porodici praktikuje se sazivanje konferencija slučajeva.

Najviše nasilja u trsteničkoj opštini prijavljuju u bogatim selima FOTO: CINK - S.Milenković
Najviše nasilja u trsteničkoj opštini prijavljuju u bogatim
selima FOTO: CINK – S.Milenković

Sazivamo sve aktere a mi, imajući u vidu sve te podatke u dosijeu, pripremimo i izložimo šta se dešavalo tokom godina i pokušavamo da situaciju uozbiljimo i odvedemo dotle da vidimo šta ko može da uradi. Plod jedne takve konferencije je bilo udruženo delovanje u porodici nakon ponovljenog dela, a mi smo predvideli da rizik postoji baš zbog ranjivosti žrtve i opasnosti nasilnika. Delovalo se trenutno i sproveden je pritvor. – podseća Nada Trošić.

 

Jedan od problema u zajedničkom delovanju institucija na sprečavanju nasilja u porodici je različito gledanje institucija.

Mi kao institucija socijalne politike težimo da se reši problem, za tužilaštvo je to statistički slučaj. Policija uglavnom završi svoj posao. Kad se desi nešto nemilo, tad su vidljivi samo Centri za socijalni rad, propusti kod drugih institucija se ne vide. Novi nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici predviđa da iz svakog tužilaštva zamenik tužioca bude kontakt osoba ili član tima, iz Centra, iz policije, operativac. Imam informaciju, ali samo informaciju, ne saznanje, da je od republičkog javnog tužioca naloženo tužiocima da svako tužilaštvo odredi lice za tu problematiku. Nama bi pomoglo da znamo koje je lice zaduženo za tu problematiku. Bilo bi dobro da sve prijave iz jedne porodice idu kod jednog tužioca. Tužilaštva rade po prijavama, pa su različiti tužioci za svaku prijavu iako su one iz iste porodice. – pojašnjavaju u Centru za socijalni rad.

IZ ARHIVE: Policija u Trsteniku juče je, po odobrenju Osnovnog javnog tužilaštva u Trsteniku, odredila meru zadržavanja do 48 sati A. S. (1960) iz okoline Trstenika, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nasilje u porodici. Sumnja se da je A. S. 3. avgusta 2014. godine, u porodičnoj kući, polomio staklo na ulaznim vratima, i posle kraće svađe, svojoj maloletnoj ćerki naneo povredu polomljenim staklom. Devojčici je pomoć ukazana u Domu zdravlja u Trsteniku. (06.08.2014.)

t4-partnesko-nasilje
Kako stati na put nasilju…?

Direktor Dragojlo Minić smatra da bi posebnu pažnju trebalo obratiti na institut postupka po službenoj dužnosti.

Ako je u javnom interesu, a jeste, da se štiti žrtva, koliko treba da zavisi od žrtve koja kaže da neće da tuži i goni? Šta je sa tim institutom? Da li je to samo slovo na papiru ili treba poraditi ako je javni, opšti interes da se štiti žrtva u svakom smislu, bez obzira da li to žrtva hoće ili neće? Na taj način bi se derogirao stav žrtve. Žrtva treba da participira, ali ako participira na svoju štetu, sistem treba da štiti svaku žrtvu. Taj institut jeste u zakonu, ali mislim da se ne uvažava i da se tumači od slučaja do slučaja. Veoma je važno da se otvori priča o tome koliko se poštuje taj institut, koliko je pokrenuto postupaka mimo toga što se žrtva izjasnila da neće da tuži.

ministarstvo-projekat2016Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

You might also like More from author

1 Comment

  1. Слободан says

    Па ви ћирилицу нисте савладали а не нешто друго
    Али пошто Ју ес ејд дава паре
    Све је у реду.

Comments are closed.

Skip to content