Neobična sudbina Krste Novakovića: Sugrađani ga zaboravili, Jevreji odlikovali

Jevrejska organizacija „Jad Vašem“ nije zaboravila šta je predratni i ratni predsednik kruševačke opštine Krsta Novaković učinio da bi spasao Jevreje u Kruševcu i 2003. godine ga je odlikovala i proglasila „Pravednikom među narodima“. Za razliku od Jevreja, komunistička vlast je Novakovića posle Drugog svetskog rata osudila prvo na smrt streljanjem, a nakon pomilovanja, na 20 godina robije.

Krsta Novaković sa suprugom FOTO: Privatna arhiva
Krsta Novaković sa suprugom FOTO: Privatna arhiva

Kada je počeo Drugi svetski rat u Kruševcu je živela samo jedna jevrejska porodica, udovica Rebeka Tajtecek sa četvoro dece.

Da bi izdržavala porodicu Rebeka je u kući držala pansion u kojem su bila smeštena deca iz okolnih sela. Čim su došli Nemci, Rebeka i deca su dobili žute trake. Pozivajući se na staro prijateljstvo Rebeka je zatražial pomoć od predsednika opštine Krste Novakovića koji joj je obezbedio nova dokumenta sa prezimenom Anđelković. – priča Zvonko Rajković, predsednik udruženja „Dobra narav“ koji prikuplja zanimljive priče o starim Kruševljanima.

Rebeka i deca su se uz pomoć novih dokumenata sklonili u selo Donji Krčin, 20-tak kilometara od Kruševca, u kuću porodice Veljković. Meštani Donjeg Krčina su znali da Veljkovići kriju jevrejsku porodicu, ali su im pomagali u tome. Govorili su: “Nikada nećemo dati i izdati naše Jevreje“, a Rebeka i njena deca  kraj rata su dočekali u kući Vase i Kadivke Ljubisavljević, nikada ne zaboravljajući ljude koji su im spasili živote.

Zbog svega što su učinili jevrejska organizacija „Jad Vašem“ je 2003. godine  Miroslava i Cilu Veljković, Kosu Petrović i Krstu Novakovića posmrtno odlikovala i proglasila za „Pravednike među narodima“.

Postupak za dodelu ordena je trajao skoro dve godine, jer Jevreji strogo vode računa da priznanje ne daju nekoj osobi koja je sarađivala sa nacistima. – ističu u porodici Novaković.

Orden organizacije "Jad Vašem" Krsti Novakoviću FOTO: Privatna arhiva
Orden organizacije “Jad Vašem” Krsti Novakoviću FOTO: Privatna arhiva

Orden jevrejske organizacije bio je zakasnela satisfakcija za humanitarni rad Krste Novakovića tokom, ali i pre Drugog svetskog rata kojeg je njegov rodni Kruševac skoro zaboravio.

Krsta je rođen u uglednoj trgovačkoj porodici, a rođeni brat bio mu je Jevrem – Ješa, otac poznatog scenariste i humoriste Novaka Novaka. Farmaceutski fakultet je završio u Zagrebu, a po povratku u Kruševac otvorio je prvo drogeriju, a potom apoteku. Kum na venčanju bio mu je Paskalj Zojić, otac glumca Bate Paskaljevića. – podseća na neke detalje iz života Krste Novakovića Zvonko Rajković.

Novaković je tridesetih godina prošlog veka bio jedan od nosilaca i kreatora aktivnog društvenog života u Kruševcu. Bio je predsednik Zanatlijske pevačke družine „Obilić“, osnivač a kasnije i predsednik Fudbalskog kluba „Car Lazar“, pokretač humanitarnog Društva ugursuza, baksuza i namćora „Dobra narav“, a sa braćom Ljotić i Zojić organizovao je prve filmske predstave u hotelu „Pariz“.

U vreme predsednikovanja Krste Novakovića Kruševac je od kasabe transformisan u moderan grad. Turska kaldrma je zamenjena kockom, sređen je prilaz groblju, podignuti nova zgrada opštine i Trgovački dom, postavljen je kamen – temeljac za izgradnju zgrade Gimnazije, a svečanosti je prisustvovao tadašnji predsednik vlade Milan Stojadinović koji je dao prilog od 200.000 dinara. U glavnim gradskim ulicama uvedena je rasveta, a stariji Kruševljani još uvek prepričavaju anegdotu o tom događaju. Pošto vlasnici radnji nisu mogli da se dogovore na čijoj strani da se postave bandere Krsta je našao Solomonsko rešenje i bandere postavio na sredini ulice!

Sve što je učinio za grad i sugrađane tokom teških ratnih vremena nije bilo dovoljno komunistima da poštede Krstu Novakovića. Nakon suđenja 1946. godine, na kojem je osuđen na smrt, pomilovan je, što je značilo 20 godina robije. Odležao je 12,5 godina i prvo što je poželeo po izlasku iz zatvora, bilo je da vidi svoj Kruševac.

Krsta Novaković je umro 1973. godine u Beogradu i sahranjen je na Novon groblju, na sahrani je činodejstvovao tadašnji patrijarh srpski German sa 15 sveštenika. Na sahrani je bilo nekoliko hiljada ljudi.

You might also like More from author

1 Comment

  1. Nikola Zekić says

    Rebeka se prezivala Tajtacak, a ne Tajtecek, te molim da se to ispravi. Hvala.

Comments are closed.

Skip to content