Seoskim školama preti zatvaranje zbog malog broja dece!

Jedan od najboljih pokazatelja demografskih problema u Kruševcu i okolnim selima je smanjenje broja učenika u osnovnim školama i zatvaranje pojedinih područnih odeljenja.

Pre 27 godina u Opštini Kruševac osnovnu školu je pohađalo 14.897 učenika. Deset godina kasnije taj broj je pao na 12.460, a 2004.godine na samo 11.472.

Škola u Dvoranu je za poslednjih deset godina "izgubila" skoro 90 đaka
Škola u Dvoranu je za poslednjih deset godina “izgubila” skoro 90 đaka

Osim nekoliko gradskih škola, poput “Nade Popović”, “Dositeja Obradovića” i “Jovana Popovića”, skoro sve osnovne škole na teritoriji Kruševca godinama unazad beleže smanjenje broja učenika.

Do smanjenja broja učenika došlo je iz više razloga. Prvo, mnogo mladih je otišlo i ostalo u inostranstvu ili migriralo iz sela u grad. Škola u Zdravinju je pre 10 godina imala 41 učenika u 4 razreda (dva kombinovana odeljenja), dok danas u ovom odeljenju imamo svega 16 učenika u tri razreda. U drugom razredu nema ni jednog učenika, jer školske 2015/2016.godine nije upisan ni jedan prvak. Drugo, danas je omogućeno da roditelji mogu da upišu svoje dete u školu koju žele, pa nam učenici iz Sezemče od petog razreda odlaze u školu u Mudrakovcu zbog uslova putovanja. Broj učenika u Sezemči je šest, po tri u prvom i drugom razredu. – objašnjava Dragica Stajković direktorka Osnovne škole “Strahinja Popović” u Dvoranu koja je za 10 godina “izgubila” 90 učenika.

Zbog posla u Kruševcu, roditelji iz izdvojenog odeljenja u Modrici svoju decu od petog razreda voze u Mudrakovac, ”pa im je usput da svrate i pitaju za dete, dok bi za odlazak u Dvorane morali da planiraju dan”. U Modrici je 22 učenika u 4 razreda, dva kombinovana odeljenja, i to je otprilike broj učenika godinama unazad.  U Dvoranu u mlađim razredima imamo svega 37 učenika, dok ih je pre 10 godina bilo 54. U 4. razredu imamo svega pet učenika, što je alarmantan podatak obzirom da se u Dvoranu upisuju deca iz Dvorana, Petine, Poljaka i Lovci. – dodaje Dragica Stajković.

Osnovna škola “Vasa Pelagić” u Padežu je 2005.godine imala 245 đaka, a u ovoj školskoj godini 207.

Opadanje broja đaka nije drastično, svake godine po 3-4 manje, ali je tendencija jasna. U područnim odeljenjima se broj đaka još uvek nekako drži. U Globaru imamo 12 đaka. Naša škola ima i područna odeljenja u Krvavici, Šašilovcu i Vrataru. U starijim razredima u matičnoj školi sada imamo šest odeljenja, a od jeseni će ih biti pet. Sadašnji šesti razred ima dva odeljenja, ostali po jedno. Imamo i po 16, 17 đaka po odeljenju. U naredne dve godine očekujemo isti broj đaka, možda i malo poboljšanje. Prošle školske godine dva učenika otišla u Jasiku, ali ostali uglavnom pohađaju matičnu školu. Ne odlaze ka drugim školama bliže gradu. – govori o stanju u padeškoj školi direktor Vuko Vlahović.

Jasika se može smatrati prigradskim naseljem, ali i ovde se smanjuje broj dece, a samim tim i đaka Osnovne škole “Stanislav Binički” koja, pored Jasike, pokriva i sela Šanac, Velika Kruševica, Srnje i Kukljin. Škola danas broji 413 učenika, dok je 1985. godine imala čak 770.

Uprkos prilivu dece iz Konjuha i Bele Vode i u OŠ "Stanislav Binički" se smanjuje broj đaka
Uprkos prilivu dece iz Konjuha i Bele Vode i u OŠ “Stanislav Binički” se smanjuje broj đaka

Svake godine je sve manje đaka. Očekuje se i da će i ove godine biti upisano manje prvaka nego prošle godine, ali sada je testiranje za upis u toku te nemamo pouzdanih podataka o broju upisanih prvaka. Situacija nije dobra, jer je dece sve manje. Dva osnovna razloga su „bela kuga“ i odliv mlađe populacije u inostranstvo. Nezaposlenost je ogroman problem i razlog odlaska iz zemlje. – analizira stanje direktor Bratislav Pavlović i nastavlja:

Mi nemamo odliv đaka zbog migracije ka gradu. Nama dolaze učenici iz okolnih sela, pa i iz samog grada, obzirom na to da smo rubna – prigradska škola. Iz sela Konjuh nam dolazi celo odeljenje, jer smatraju da je naša škola bolja i po uslovima i po stručnom kadru. I iz Bele Vode nam, takođe, dolaze učenici. U područnim odeljenjima Kukljin, Šanac, Srnje i Velika Kruševica je veće ospanje đaka nego u matičnoj školi. Kukljin je u nešto boljoj situaciji i izdvaja se od drugih područnih odeljenje. U Kukljinu smo do ove godine imali četiri odeljenja, a od sledeće godine nam preti da ostanemo bez jednog odeljenja. U ostalim područnim odeljenjima situacija je još teža.

tabela-ucenici-2005-2016
Izvor: Školska uprava Rasinskog okruga

Pavlović smatra da bi jedno od rešenja za opstanak škola moglo da bude njihovo umrežavanje, posebno za one seoske.

Oduzeti selu školu je direktno ugrožavanje opstanka tog sela. – naglašava Bratislav Pavlović.

I škola u Bivolju je među onima koje iz godine u godinu imaju sve manje učenika. Pre pet godina imali su 530 đaka, a sada 480.

Ove godine je upisano oko 60 prvaka ukupno sa područnim odeljenjima u selima Makrešane i Dedina. U matičnu školu je upisano nešto više nego prethodne godine i i imaćemo dva odeljenja, dok smo prošle godine imali jedno odeljenje. U područnim odeljenjima je upisano manje prvaka nego prethodne godine. Intersantno je da nam je u sedmom razredu veća brojnost đaka nego u ostalim generacijama. Razlog opadanju broja đaka je jedan i jedini – nema dece. U Bivolju je uglavnom starije stanovništvo. Mladi odlaze na fakultete i, uglavnom, se ne vraćaju. Primetno je i iseljavanje mladih, odlaze u inostranstvo. – zaključuje Dragana Ivanković koja je od pre nekoliko meseci direktorka Osnovne škole „Branko Radičević“.

Osnovna škola "Nada Popović" je jedna od retkih škola u kojima se broj učenika nije smanjio FOTO: CINK - S.Milenković
Osnovna škola “Nada Popović” je jedna od retkih škola u kojima se broj učenika nije smanjio FOTO: CINK – S.Milenković

Jedan od razloga smanjenja broja đaka u Bivolju je i “otimanje” dece od strane drugih škola.

Područje oko Kasarne i Omladinska ulica teritorijalno pripada nama, ali deca nam sa tog područja idu, po difoltu, u OŠ „Jovan Popović“. Tako  je i sa područjem oko crkve na Rasini. Tamo nam deca odlaze u školu „Nada Popović“, iako teritorijalno pripadaju nama. Kad bi se poštovala terirorijalna pripadnost imali bi dva do tri odeljenja više. Razlog nepoštovanja teritorijalne podele je to što se deca druže, idu zajedno u vrtić i onda zajedno idu u istu školu.– dodaje Ivankovićeva.

Još jedna osnovna škola na periferiji grada se suočava sa konstantnim smanjenjem broja đaka. Osnovna škola „Jovan Jovanović Zmaj“ je u školskoj 2006 – 2007. godini imala 849 učenika, pet godina kasnije 739, a u netom završenoj školskoj godini 684.

U ovoj školskoj godini imali smo 68 prvaka, a za narednu je upisano 84 i upis još uvek traje. Broj prvaka varira, jer smo školske 2015/16 imali 78 prvaka,  2014/15 – 77, a 2013/14 – 91 prvaka. Osnovni uzroci osipanja đaka su pad nataliteta i iseljavanje. – informisali su nas u ovoj školi.

U poslednjih desetak godina u okolini Kruševca ugašeno je nekoliko područnih odeljenja. Odeljenje u selu Gari poptuno je ugašeno 2010. godine, dok je u Žabaru 2006. godine zatvoren čitav ciklus, ali je ponovo otvoren 2011. godine. U Mačkovcu i Globoderu ugašena su dva odeljenja i sada je tamo nepodeljena škola. Odeljenja su gašena i u Sušici, Belasici, Zdravinju, Sezemči…

Osnovnu školu "Vuk Karadžić" danas pohađa skoro 300 šaka manje nego pre deset godina FOTO: CINK - Kruševac
Osnovnu školu “Vuk Karadžić” danas pohađa skoro 300 šaka manje nego pre deset godina FOTO: CINK – Kruševac

Dosta odeljenja je zatvoreno, ali je problem što neka nisu ponovo otvorena. Za mnoge škole postoji opasnost da se u perspektivi ugase ili spoje sa nekim drugim školama. U područnim odeljenjima gde je do 10 đaka odeljenja su nepodeljena. Ako ima 11 i više đaka rade dva učitelja. Trudimo se da učitelje koji su radili u odeljenjima koja ostaju bez đaka zbrinemo otvaranjem dnevnih boravaka. U starijim razredima, ako ima više od 30 učenika, odmah se formiraju dva odeljenja. – priča Zoran Asković, načelnik Školske uprave u Kruševcu.

Smanjenje broja đaka nije karakteristično samo za seoske škole. Osnovna škola “Vuk Karadžić”, u centru Kruševca, 2006. godine imala je 1.088 đaka, a sada 860.

Grad predlaže mrežu škola, a Ministarstvo prosvete prihvata. Gledaju se prostorne i kadrovske mogućnosti, ali i finansije. Teško je zatvarati škole, ali je moguće da će u budućnosti doći do umrežavanja nekih škola. – pojašnjava Asković.

 

 

 

You might also like More from author

Comments are closed.

Skip to content