EVROPSKA UNIJA U MOJOJ ULICI: Iskustva Šveđana u zaštiti i prečišćavanju voda

Grad Kruševac učestvuje u Programu ”Podrška lokalnim samoupravama na putu pridruživanja EU – druga faza: unapređenje kvaliteta usluga, dijaloga zainteresovanih strana i efikasnosti lokalne administracije”, koji finansira Vlada Švedske, a realizuje Stalna konferencija gradova i opština – Savez gradova i opština Srbije (SKGO) u saradnji sa Švedskom asocijacijom lokalnih vlasti i regiona (SALAR).

Grad Kruševac učestvuje u Programu ”Podrška lokalnim samoupravama na putu pridruživanja EU – druga faza: unapređenje kvaliteta usluga, dijaloga zainteresovanih strana i efikasnosti lokalne administracije” FOTO: Privatna arhiva

Cilj Programa je podrška i dalja priprema gradova i opština u Srbiji za pridruživanje EU kroz unapređenje kvaliteta usluga, jačanja dijaloga između ključnih aktera i omogućavanje efikasnije lokalne administracije, u skladu sa principima dobre uprave i rodne ravnopravnosti.
Kruševac je u Programu od aprila 2017. godine, kada je između Grada i SKGO-a potpisan Memorandum o saradnji, odnosno učešću u Programu, a u avgustu 2019. godine potpisan je i Aneks, kojim se trajanje Programa produžava do kraja septembra 2020. godine.
Grad je konkurisao u oblasti zaštite i unapređenja životne sredine sa ciljem da unapredi zaštitu jezera „Ćelije“, najvažnijeg prirodnog resursa u našem Okrugu i izvorišta vodosnabdevanja velikog broja ljudi. Nakon sagledavanja mogućnosti i pravaca delovanja i održanih radionica na temu identifikovanja i uspostavljanja komunikacije između zainteresovanih strana, podigli smo projekat na viši nivo i uključili opštine Brus, Blace i Aleksandrovac”, objašnjava Olivera Drenovac, pomoćnica gradonačelnice Kruševca zadužena ekologiju, održivi razvoj i energetiku.

Zahvaljujući ovom Programu do sada su u periodu 2018 – 2019. organizovane tri studijske posete švedskom gradu Jevle (šved. Gävle), a učesnici tih poseta bili su gradonačelnica Kruševca, predsednici i pomoćnici predsednika opština Brus, Blace i Aleksandrovac, direktori javnih komunalnih preduzeća iz ove četiri jedinice lokalnih samouprava, te zaposleni u gradskoj upravi grada Kruševca i javnim komunalnim preduzećima.

Naši domaćini u Švedskoj potrudili su se da sve posete organizuju tako da nam pokažu način oragnizovanja i rada svojih preduzeća, koja se bave proizvodnjom zdrave pijaće vode, atmosferskom vodom i prečišćavanjem otpadnih voda i da nam pokažu da su problemi sa kojima se mi susrećemo slični njihovim, bez obzira na geografsku udaljenost i veliku razliku u standardu. Samim tim i odgovori, za kojima mi tragamo, mogu se donekle naći u njihovim iskustvima”, dodaje Olivera Drenovac.

Pogon za prečišćavanje otpadnih voda u gradu Jevle, u Švedskoj FOTO: Privatna arhiva

U gradu Jevleu postoji regionalna kompanija Gestrike Vaten (šved: Gästrike Vatten AB), koja je formirana da u oblasti upravljanja vodama pruža usluge za ukupno pet opština. Ova regionalna kompanija upravlja sistemima koji broji 22 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, 28 postrojenja za prečišćavanje vode za piće, 420 pumpnih stanica i mrežu vodovodnih i kanalizacionih cevi od 2.910 km.

U kompaniji radi 120 zaposlenih, a broj korisnika je oko 150.000 u 5 lokalnih samouprava, koje opslužuje uslugom proizvodnje pijaće vode, tretmanom otpadnih voda i upravljanjem atmosferskom kanalizacijom.

Za vreme poseta za učesnike studijskih putovanja organizovan je čitav niz predavanja na kojima su domaćini predstavili principe međuopštinske saradnje u oblasti vodoprivrede, koji postoje u Švedskoj, govorilo se o pokretačkim snagama, motivima i procesu uspostavljanje saradnje, koja postoji između njihovih pet opština, o ključnim aspektima ove vrste saradnje kao i o potrebnim kompetencijama za uspostavljanje iste, kao i o organizaciji samog preduzeća. Sve teme pojašnjene su na primeru kompanije ’’Gästrike Vatten AB’’ i kroz iskustvo ljudi koji su lično prošli kroz ovaj proces: generalne direktorke Lene Blad, člana OU Ole Nilsen i koordinatora za saradnju sa opštinama Sare Larson, a uz svesrdnu podršku eksperata na projektu Anekarin Lindberg i Tomasa Nilu.

Razmatrajući iskustva, koja su nam prikazana na primeru kompanije ’’Gästrike Vatten AB’’, bilo je potpuno jasno da je ovakav vid saradnje potrebno uspostaviti i kod nas, pre svega između Kruševca, Brusa i Blaca u delu upravljanja postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda, a u perspektivi sigurno je da je potrebno ići u pravcu regionalnog pristupa uključivanjem i ostalih JLS i obuhvatanjem i proizvodnje vode za piće, kao i atmosferske kanalizacije. Upravo zahvaljujući ovom projektu u februaru 2019. godine potpisan je Memorandum o razumevanju na zaštiti i održivom korišćenju jezera Ćelije između grada Kruševca i opština Brus, Blace i Aleksandrovac”, naglašava Olivera Drenovac.

Praktično od 2012. godine u toku je realizacija projekta izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Brusu i Blacu, koje finansira Evropska unija kroz IPA program, sa jasnim ciljem zaštite akumulacije Ćelije. Da bi projekat bio realizovan, pred tri jedinice lokalne samouprave postavljen je zadatak da obezbede održivost rada postrojenja u Brusu i Blacu uspostavljanjem međuopštinske saradnje.

U tom smislu projekat, koji sprovodimo sa Šveđanima, došao je u pravom trenutku, jer nam je dao podsticaj da iskustva stečena u Švedskoj primenimo na rešavanje našeg problema. Kao rezultat naših napora da se obezbedi održivost rada postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Brusa i Blaca u julu 2019. godine potpisano je Pismo o namerama uspostavljanja međuopštinske saradnje u komunalnoj delatnosti odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda u gradu Kruševcu i opštinama Brus i Blace.

U Švedskoj se izuzetna pažnja posvećuje zaštiti voda FOTO: Privatna arhiva

Iz saradnje sa kolegama iz Švedske i upriličenih studijskih poseta utisci su zaista pozitivni i posebni, a ako bi trebalo izdvojiti neke posebne utiske onda bi to bilo:
– Švedska je jedna od najbogatijih zemalja vodnim resursima na svetu a ipak brine o vodi sa posebnom pažnjom i posvećenošću.
– Do pre 10 godina u Švedskoj je voda bila toliko čista, da nije bilo potrebe da se tretira pre upotrebe. Sada se situacija menja i pada kvalitet voda, a oni smatraju da im zagađenje vode dolazi iz okolnih zemalja, što je samo još jedan dokaz da voda ne poznaje granice i da svi moramo da brinemo o kvalitetu, količini i dostupnosti vode za piće.
– Preduzeća, koja se bave komunalnim delatnostima su javna preduzeća, kao i kod nas, ali je broj zaposlenih u odnosu na obim rada znatno manji. Efikasnost preduzeća je mnogo veća nego kod nas.
– Uspostavljanje međuopštinskih – regionalnih preduzeća u oblasti upravljanja vodama, kao i u upravljanju čvrstim komunalnim otpadom, kako u Švedskoj, tako i kod nas pravi je put ka efikasnom i održivom pružanju komunalnih usluga. U oblasti Javlea udruženo je 5 opština u zajedničkom upravljanju vodama u regionalnom preduzeću Gestrike Vaten i svaka lokalna samouprava je u tome prepoznala interes svojih građana.
– Veoma je važno da u pogledu vodosnabdevanja grad, odnosno opština obezbede alternativni izvor snabdevanja u slučaju havarije ili akcidenta.
– Dobro i blagovremeno planiranje je jedan od ključeva uspeha.
– Sara Larson, koordinator za saradnju sa opštinama, više puta nam je tokom svojih prezentacija naglasila da je ključ uspeha u njihovom radu komunikacija između opština i komunikacija sa građanima ili kako bi to ona rekla “Ako želite da vaš projekat uspe, zapamtite da nikad nije previše razgovora sa građanima“, zaključuje priču o iskustvima iz Švedske u oblasti zaštite voda Olivera Drenovac.

You might also like More from author

Comments are closed.

Skip to content