ALEKSANDAR ĆIRIĆ, PREDSEDNIK OPŠTINE TRSTENIK: “Spremni smo na bolne poteze zarad budućnosti!”

KruševacPress donosi seriju razgovora sa predsednicima opština u Rasinskom okrugu.

Sa predsednikom Opštine Trstenik Aleksandrom Ćirićem razgovarali smo o trenutnom stanju u ovoj opštini i planovima za budućnost.

Aleksandar Ćirić, predsednik Opštine Trstenik FOTO: CINK – S. Milenković

Šta se promenilo u Trsteniku u protekle tri godine u odnosu na prethodni period?

Ranije je Trstenik bio sinonim za opštinu koja je prezadužena, gde su javna preduzeća uvek dugovala, gde je cela privreda dugovala, naročito Petoletkine fabrike  i toj agoniji se nije video kraj. U poslednje tri godine imamo sasvim drugačiju situaciju da su nam finansije stabilne, da opština ne duguje maltene nikome ništa, da smo prvi put posle više decenija 2018. zabeležili suficit u opštinskom budžetu. To je pokazatelj opravka, pre svega privrede, stalnih finansija, konsolidacije budžeta i celog sistema lokalne samouprave.

To je podrazumevalo ogroman rad, zalaganje, domaćinsko poslovanje, štednju na nepotrebnim troškovima, a sa druge strane ulaganje u prioritete koji treba da doprinesu razvoju opštine, razvoju privrede i životu lokalne zajednice. U dve ipo godine, koliko vodimo opštinu, bilo je puno značajnih rezultata, konkretnih, koji se vide. Ulaganja u putnu i komunalnu infastrukturu, u rekonstrukciju i sanaciju školskih i predškolskih objekata. Imamo nove mostove, nove vodovode. Imamo odličnu saradnju sa svim republičkim institucijama koja je doprinela velikom broju investicija od strane Vlade Srbije i Ministarstava maltene na svim poljima nadležnosti lokalne samouprave.

Naročito smo ponosni na otvaranje nove fabrike, američke investicije “Amfenol” koja treba da zaposli hiljadu radnika za početak, a kasnije da tu svoju investiciju širi, kako su nam investitori preneli svoje planove.

Mi smo u protekloj  godini obezbedili uslove za jednu takvu investiciju što je podrazumevalo da pribavimo industrijsku zonu u svojinu Opštine Trstenik, potpišemo ugovore sa investitorima, obezbedimo adaptaciju objekata za početak proizvodnje. U toku ove godine Opština planira nova ulaganja u opremanje naše industrijske zone i širenje same proizvodnje “Amfenola”, možda i od nekih drugih zainteresovanih investitora.

Sa druge strane su nam sve Petoletkine fabrike poslednje tri godine u usponu, beleže uspehe u poslovanju, za razliku od vremena pre toga, 20 godina sigurno. Sve obaveze, doprinose, redovno izmiruju šTo se odražava i na opštinski na republički budžet.

Obzirom da se privreda oporavila i da je u planu dalji napredak možemo planirati veća sredstva u budžetu i veći broj investicija.

U poslednje tri godine stalno podižemo standarde u svim oblastima života jedne zajednice. Trudimo se da radimo u kontinuitetu, da svakog dana koristimo priliku kako bi nešto novo uradili i kako bi život naših građana učinili boljim.

Koja je razlika u funkcionisanju sadašnje i bivše vlasti čiji ste deo, izvesno vreme, i vi bili?

Pre svega imamo jasne planove, ciljeve, strategiju, viziju, sa ciljem da Opštinu Trstenik vratimo na poziciju  koja joj i pripada i gde je bila pre nekoliko decenija. Osamdesetih godina smo bili jedna od najrazvijenijih opština u staroj Jugoslaviji. Isključivo potenciramo na konkretnim rezultatima, na projektima koji su vidljivi, na razvoju privrede koja treba da doprinese razvoju svih drugih i sektora i cele zajednice. Ne obećavamo nerealne stvari, slatkorečive, spremni smo nekad i na bolne poteze ako je to u interesu budućnosti Opštine Trstenik.

Već imamo obezbeđena sredstva i projekte za gasifikaciju cele Opštine Trstenik, obzirom da smo ušli u planove Srbijagasa, a sa druge strane imamo u planu sistem otpadnih voda preko KfW programa 6, gde smo zajedno sa osam opština planirani u narednim godinama da zamenimo staru kanalizacionu mrežu, izgradimo potpuno nove kanalizacione mreže u nekoliko prigradskih naselja i sve priključimo na postrojenje za preradu otpadnih voda.

Takođe, vrlo nam je bitan projekat za celu opštinu, kao i za ceo Rasinski okrug, izgradnja Moravskog koridora koji dodatno treba da poveća konkurentnost naše opštine što se tiče postojeće privrede, a moguće i novih investicija i investitora. Ono što je takođe bitno za budućnost naše opštine jeste da želimo da naš obrazovni sistem prilagodimo potrebama privrede. Zato smo jedna od prvih opština u kojoj je zaživelo dualno obrazovanje gde školujemo kadrove u partnerstvu sa lokalnim fabrikama za njihove potrebe, uglavnom u oblasti mašinstva.

U Opštini Trstenik tvrde da prvi put posle više decenija imaju suficit u budžetu FOTO: CINK – S. Milenković

Posebno nas raduje odluka Ministarstva prosvete da naučno-istraživački centar u oblasti robotike treba da se osnuje upravo u našoj opštini, obzirom da su prepoznate vrednosti, kvaliteti, tradicija i znanja koja Opština Trstenik sa svojim obrazovnim sistemom i sa privredom ima u oblasti robotike.

Kojim postignutim rezultatom ste najzadovoljniji?

Teško je sad izdvojiti od svih tih stvari šta je najbitnije, ali smatram da je najvažnije da se privreda oporavila, što podrazumeva i dolazak novih investitora i oporavak naše domaće privrede sa Petoletkinim fabrikama koje onda vuku i svoje kooperante i malu privredu  i taj suficit u budžetu koji automatski pokazuje poslovanje lokalne samouprave i odnos prema javnim finansijama.

Namenska i TMO trenutno  imaju oko 900 radnika, a u PPT Petoletki i u Zaptivnim elementima radi oko 1.050 radnika. Tu su i brojni kooperanti, manje firmice, koje rade za njih i zapošljavaju solidan broj radnika.

Koji je to projekat koji ste nameravali ali niste uspeli da realizujete?

Možemo da kažemo, nažalost, problem sa natalitetom i broj stanovnika koji, kao i u svim manjim sredinama, opada  i kod nas. Suočavamo se sa takvim trendom i tendencijom da smo uveli brojne nove mere kako bi povećali natalitet, sprečili odlazak ljudi, naročito mladih porodica. Sve to na način kao odgovorna opština želimo da zaustavimo, međutim rezultati takve politike mogu da se mere tek na duži vremenski period.

Poslednjih 30 godina iz naše opštine odlazi veliki broj ljudi što na školovanje, što u potrazi za poslom, za boljim životom i sada kao posledicu imamo opadanje nataliteta, manji broj rođene dece, što moramo u budućnosti  popravljati. Način rešavanja vidimo kroz oporavak privrede koji potenciramo, kroz nova radna mesta. Sa druge strane imamo subvencije i sa opštinskog budžeta i naravno sa republičkog koja dodatno trebaju da motivišu mlade porodice da ostanu u Trsteniku i da ovde stvaraju svoju budućnost.

Koji bi prioriteti bili u narednom periodu, osim da se spreči odlazak mladih ljudi i da se ojača privreda?

Sve se svodi na osnovne zadatke lokalne samouprave da život građana koji žive u našoj opštini učinimo da bude i lakši i bolji, a glavni preduslov za to je da se smanjuje nezaposlenost. Znači otvaranje novih radnih mesta, ulaganje u putnu infastrukturu, ulaganje u komunalnu infrastrukturu, vodovod i kanalizacija, renoviranje škola, vrtića, ulaganje u sport, obrazovanje, kulturu, nauku, što će ljudima u našoj opštini omogućiti da žive bolje, da imaju bolji standard, samim tim da svoju budućnost planiraju u opštini gde su i rođeni.

Smanjen natalitet i odliv mladih za posledicu imaju starenje stanovništva i veću potrebu za socijalnim davanjem. Da li Opština Trstenik može da pokrije sve potrebe u socijalnoj zaštiti, pre svega što se tiče starih ljudi?

Naš Centar za socijalni rad ima nadležnosti u toj oblasti i oni odgovorno rade svoj posao. Za sada su popisali sva staračka domaćinstva koja imaju potrebe za nekom vrstom socijalne pomoći, da li su to lekovi, hrana, ogrev, i naročito se vodi računa u zimskom periodu kada im je ta pomoć i najpotrebnija gde onda, uz koordinaciju sa mesnim zajednicama, Crvenim krstom, volonterima, vode računa i pružaju pomoć korisnicima kojima je ta pomoć neophodna.

Pad nataliteta i odlazak mladih su najveći problemi sa kojima se suočavaju u Opštini Trstenik FOTO: CINK – S. Milenković

S druge strane, mi kao opština smo već u pripremi i izradi projekta za gerontološki centar. Obzirom da nam je prosečna starost iznad republičkog proseka, svakako da je jedna takva ustanova potrebna našoj opštini, pa s tim u vezi pregovaramo sa resornim Ministarstvom za rad i socijalnu politiku. Već smo odradili elaborate, odrađuju se i građevinski projekat za jedan takav objekat, a imamo i lokacije koje bi mogle da zadovolje takvu namenu.

U protekloj deceniji Trsteničani su često imali probleme sa grejanjem?

Što se tiče grejanja u Opštini Trstenik sad imamo nov sistem koji je prikačen na gas kao energent i to funkcioniše bez ikakvih problema. Ono što je najveći problem u toj oblasti jesu nasleđena dugovanja iz prethodnog perioda JKP Energetika koja iznose oko 600 miliona dinara i za koja trenutno vodimo pregovore sa Vladom Republike Srbije odnosno resornim ministarstvima da konvertujemo za neka potraživanja koja lokalna samouprava ima prema Namenskoj industriji i PPT TMO, fabrikama koje se nalaze u odbrambenoj industriji Srbije, a koja takođe iznose preko 500 miliona dinara.

Imamo predlog da dugovanja koja JKP Energetika ima najviše prema republičkoj Direkciji za robne rezerve i EPS-u zamenimo za naša potraživanja koja mi imamo prema fabrikama koje su u odbrambenoj industriji Srbije.

Kako ocenjujete saradnju na nivou Rasinskog okruga? Koliko tu postoji zaista ozbiljna saradnja, a koliko je ona protokolarna?

Postoje projekti koji su regionalni i koji samo tako i mogu da se realizuju i da opstanu. Za sada imamo regionalni projekat vodosnabdevanja gde se sve opštine u okrugu snabdevaju vodom sa regionalnog izvorišta Ćelije. Mi u ovom trenutku samo jedan manji deo opštine snabdevamo ali smo projektovali i već potpisali ugovore da krenemo sa realizacijom mnogo većih projekata gde kompletno levu stranu  Opštine Trstenika, gledajući na Zapadnu Moravu, sa 14 naseljenih mesta i oko 12.500 stanovnika želimo da snabdemo sa izvorišta Ćelije. Projekti su već u izradi, a tokom ove godine planiramo i kroz prvu fazu da od Bele Vode dovedemo do Velike Drenove vodu sa pomenutog regionalnog izvorišta.

Kako u Trsteniku funkcioniše vladajuća koalicija koja je dosta šarenolika jer su u njoj SNS, SPS, SPO i grupa građana koju predvodi bivši predsednik opštine Stevan Đaković?

Svi koalicioni partneri prepoznali su da je politika koju vode SNS i predsednik Aleksandar Vučić jedina politika koja daje rezultate, koja donosi nove investicije, dovodi nove investitore, otvara nova radna mesta, čini život u našoj opštini boljim i ,naravno, da svi koalicioni partneri kao i najveći broj građana podržava takvu politiku koja doprinosi razvoju i napretku naše opštine. Imamo 49 odbornika u loklanoj skupštini a vladajuća većina ima 40 odbornika.Opozicija ima samo devet odbornika i to Narodna stranka  8 i Ruska stranka jednog odbornika.

You might also like More from author

Comments are closed.

Skip to content