Curenje informacija iz istraga – najveći problem u komunikaciji policije i medija

Nedovoljna transparentnost policije, curenje ili plasiranje informacija iz istraga i neprofesionalno izveštavanje medija su tri glavna problema koja negativno utiču na poverenje građana u policiju u regionu, istaknuto je na skupu o komunikaciji policije sa medijima i na društvenim mrežama koji je Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) organizovao u Beogradu.

Zbog curenja informacija dolazi do kršenja zakona i ugrožavanja ishoda istraga. Za rešavanje ovog problema važno je da unutrašnja kontrola policije proverava situacije čak i kada postoji nagoveštaj da je došlo do “curenja” i da se sankcionišu odgovorna lica. Novinari moraju da poštuju etičke kodekse pri čemu je potrebno insistirati da mediji koji krše etički kodeks ne mogu da apliciraju za finansiranje iz javnih fondova”, istakla je pravna savetnica Nezavisnog udruženja novinara Srbije Marija Vukasović.

Vladimir Džigurski iz Strukovnog udruženje policije „Dr Arčibald Rajs“ je takođe ocenio da je “curenje informacija” iz istraga veoma loše i istakao da je uvek jako teško dokazati od koga ono dolazi – da li informacije „cure” iz Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva pravde, tužilaštva ili od branilaca.

Novinar Politike Aleksandar Bojović je kao dodatni problem u komunikaciji medija i policije naveo to da odgovori MUP-a stižu “po nečijoj proceni”, odnosno ako idu u prilog Ministarstvu, a ne kada je to potreba javnosti da se informiše, ocenio je Bojović.

Policija nije dovoljno otvorena u komunikaciji sa novinarima i građanima. Štaviše, na osnovu intervjua sa policajcima, zaključio sam da oni imaju bojazan kada razgovaraju sa novinarima jer nemaju odobrenje i plaše se zbog posla. Mnogo su slobodniji pre nego što se uključe kamere ili diktafon kada daju i preporučuju mnoge zanimljive informacije i teme. To stane čim krenemo zvanično da razgovaramo kada se drže pravnog i birokratskog rečnika”, naglasio je Bojović.

Na skupu je ocenjeno da policije na Zapadnom Balkanu nisu dovoljno prisutne na društvenim mrežama i da bi trebalo da iskoriste ekspanziju ovog kanala komunikacije.

Institucije treba da budu tamo gde su građani, a građani su sad na društvenim mrežama. Policije u Crnoj Gori i Federaciji Bosne i Hercegovine nemaju nikakvo prisustvo na društvenim mrežama, dok ostale policije u regionu uglavnom shvataju mreže kao tradicionalni mediji i nedostaje praktično ono najvažnije, a to je dvosmerna komunikacije. Potencijal za komunikaciju i edukaciju je veliki jer 8,5 miliona od 12 miliona ljudi u regionu koji su na internetu koristi Fejsbuk“,naglasio je stručnjak za digitalne medije Marko Živković.

Panel diskusija je organizovana u okviru projekta „Podrška unapređenju komunikacije policije sa građanima na Zapadnom Balkanu”, uz podršku Ženevskog centra za demokratsku kontrolu oružanih snaga (DCAF) i projekta „Puls integriteta i poverenja u policiju na Zapadnom Balkanu“, uz podršku Evropske unije (EU) kroz program „Podrška civilnom društvu”.

Izvor: BCBP

You might also like More from author

Comments are closed.

Skip to content