DEBATA O POLOŽAJU STRANIH RADNIKA: Nepoverenje i zatvorenost prepreka za bolju komunikaciju

U okviru projekta „Položaj stranih radnika i ranjivih grupa stranaca u Rasinskom okrugu“ Centar za istraživačko novinarstvo Kruševac – CINK organizovao je debatu o položaju stranih radnika u Rasinskom okrugu.

Dozvolu za boravak i rad inostranim državljanima izdaje Ministarstvo unutrašnjih poslova, dok Nacionalna služba za zapošljavanje učestvuje u tom postupku kao služba koja daje procenu ispunjenosti uslova za zapošljavanje u vidu poštovanja uslova rada, odnosno da li su ispunjeni uslovi u pogledu minimalne cene rada, odmora, toplog obroka, naknade za sprečenost za rad…U Kruševcu je do avgusta ove godine izdato oko 360 dozvola za boravak i rad stranim državljanima. Stranci zapošljavaju pod jednakim uslovima kao građani Republike Srbije, što kasnije inspekcija rada proverava da li je i u praksi tako”, kazao je Milan Obradović koji je u filijali Nacionalne službe zapošljavanja Kruševac zadužen upravo za rad sa stranim radnicima.

Prema zvaničnim podacima  u Srbiji je prošle godine izdato 50.397 dozvola za rad strancima  što je značajno povećanje u odnosu na 2022. godinu, kada je izdato 35.180, kao i na 2021. godinu kada je izdato 23.662.

Poverenik za izbeglice u Kruševcu Ivan Brkić kazao je da povereništvo radi pod ingerencijom Komesarijata za izbeglice i migracije te da deluju na  zahtev stranaka.

Do sada nismo kontaktirani od strane stranih radnika. Jedini stranci koji su dolazili u naše povereništvo su ukrajinski državljani i to u na početku ratnih sukoba u Ukrajini. Bilo je nekih osam porodica koje su  na različite načine kasnije definisale svoj status”, objasnio je Brkić.

Novinarka Danijela Pavlović smatra da je jedan od najvećih problema nedostatak komunikacije kako sa stranim radnicima tako i sa kompanijama koje ih angažuju.

Ljudi koje ovde rade nemaju poverenja, nemaju kontakt sa okruženjem. Čak je i od ljudi iz Kine koji su godinama ovde teško  je dobiti neku informaciju . Postoji doza nepoverenja. Slično je i sa kompanijama, kako onima koje angažuju strane radnike tako i sa stranim kompanijama koje upošljavaju domaće radnike”.

Oni je govorila o svom iskustvu sa kompanijom “Behtel Enka” koja radi na Moravskom koridoru i angažuje najveći broj stranih radnika u Rasinskom okrugu.

Kada je došlo do velikog požara u kineskoj robnoj kući kompanija “Behtel Enka” je poslala svoja vozila i zahvaljujući toj pomoći nije došlo do veće katastrofe. Sami su se ponudili. Želela sam da pohvalim taj gest ali i da uspostavim kontakt sa zaposlenima. To je išlo traljavo, trapavo i nakon puno prepiski dobila sam dozvolu da uđem u krug preduzeća. Na ulazu su me fotografisali, insistirali na nizu pravila  a na neka pitanja mi nikada nisu odgovorili niti sam mogla da pričam sa radnicima koji su bili tamo. Tekst nikada niej ni objavljen. Strani radnici se druže isključivo međusobno. Nemaju kontakt sa ljudima iz lokalne zajednice. Volela bih da nas neko nauči kako da priđemo tim ljudima”, pita se Danijela Pavlović.

Domaći poslodavci se sve češće odlučuju da angažuju strane radnike

Inače, na debate su bili pozvani predstavnici “Behtel Enke”, “KruševacPuta” i još nekoliko preduzeća koja imaju strane radnike ali se niko nije odazvao pozivu.

Jedno od pitanja na debate bilo je i “Da li Kruševac ima strategiju kada je u pitanju dolazak stranih radnika?”.

Neke evropske države ciljano dovode radnike iz određenih zemalja kako bi izbegli problem adaptacije. Moramo znati da među tim ljudima postoje velike razlike. Marokanci nisu isto što i Alžirci. Iranci se itekako razlikuju od Pakistanaca i Avganistanaca. Od ljudi koji su trenutno ovde moramo razlikovati dve grupe. U jednoj su oni kojima je ovo usputna stanica za Zapadnu Evropu dok će drugi, verovatno, i nakon završetka Moravskog koridora ostati ovde jer su dobri radnici i potrebni su poslodavcima. Mi pratimo na lokalu potrebe ljudi koji dolaze, a trudimo se da stvorimo što bolje uslove da dođu investitori i radna snaga koja je potrebna”, kaže Dušan Todorović, član lokalnog Saveta za migracije.

On smatra da ima puno prostora za delovanje na lokalnom nivou ali da je dosta toga vezano za politike na nivou države pa i čitavog regiona.

Najbolje okruženje za crpljenje radne snage je ono najbliže nama – Makedonija, Kosovo, Albanija i Crna Gora , kao i deo kulturološkog kruga koji se završava sa Moldavijom i Gruzijom. Mi smo pre nekoliko godina imali kontakte sa službom zapošljavanja iz Moldavije o angažovanju radnika iz ove zemlje ali su nas okolnosti omele u daljim aktivnostima. Važno je pratiti potrebe ljudi koji dolaze jer svaki čovek je resurs”, dodao je Todorović.

Milan Obradović smatra da je veoma važan posao izrada Katalog deficitarnih zanimanja u Republici Srbiji koji bi trebalo da bude završen do kraja ove godine. Cilj ovog Kataloga je da se precizno definišu zanimanja za koje Srbiji nedostaje radna snaga i da se na osnovu toga preduzmu akcije u angažovanju stranih radnika koji su potrebni.

Projekat “Položaj stranih radnika i ranjivih grupa stranaca u Rasinskom okrugu”  je finansiran od strane Evropske unije, a podržavaju ga Grupa 484 i Danish Refugee Council.

You might also like More from author

Comments are closed.

Skip to content