Podesi postavke saglasnosti

Koristimo kolačiće kako bismo vam pomogli da se efikasno krećete po sajtu i obavljate određene funkcije. Detaljne informacije o svim kolačićima ćete pronaći bod svakom od kategorija saglasnosti u nastavku.

Kolačići koji su kategorisani kao "neophodni" čuvaju se na vašem pretraživaču, jer su od suštinskog značaja za omogućavanje osnovnih funkcionalnosti lokacije.... 

Uvek aktivan

Necessary cookies are required to enable the basic features of this site, such as providing secure log-in or adjusting your consent preferences. These cookies do not store any personally identifiable data.

Nema kolačića za prikaz.

Functional cookies help perform certain functionalities like sharing the content of the website on social media platforms, collecting feedback, and other third-party features.

Nema kolačića za prikaz.

Analytical cookies are used to understand how visitors interact with the website. These cookies help provide information on metrics such as the number of visitors, bounce rate, traffic source, etc.

Nema kolačića za prikaz.

Performance cookies are used to understand and analyze the key performance indexes of the website which helps in delivering a better user experience for the visitors.

Nema kolačića za prikaz.

Advertisement cookies are used to provide visitors with customized advertisements based on the pages you visited previously and to analyze the effectiveness of the ad campaigns.

Nema kolačića za prikaz.

MONITORING MEDIJA NA ZAPADNOM BALKANU: Žene i nacionalne manjine i dalje najčešća meta govora mržnje 

Rezultati monitoringa medija Mreže za izveštavanje o različitosti pokazuju da je od maja 2022. do decembra 2023. godine u Srbiji zabeleženo 113 slučajeva govora mržnje.

Najviše primera govora mržnje zabeleženo je u kategorijama roda (24.8%) i etničke pripadnosti (20.4%). Takođe, prema rezultatima istraživanja, treća najčešće targetirana grupa je LGBTIQ+ zajednica (17.7%), što predstavlja blagi porast u poređenju sa prethodnim izveštajem (14.6%), uglavnom zbog kampanje koja se vodila protiv organizacije EuroPride-a, u Beogradu 2022. godine. 

Rezultati monitoringa reprezentacije društvene različitosti u medijima predstavljeni su na konferenciji Mreže za izveštavanje o različitosti koja je održana 15. i 16. februara u Podgorici i koja je okupila preko 40 eksperata i ekspertkinja iz oblasti medija sa Zapadnog Balkana.

Društva na Zapadnom Balkanu su i dalje vrlo podeljena na različitim nivoima, od među-etničkih odnosa do toga kako društvo tretira žene i važne društvene teme poput rodno-zasnovanog nasilja. Nasilje u komunikaciji je normalizovano i to je ‘kultura’ javnog govora koja neretko dolazi od političkih figura, pa i verskih vođa, a odražava se na ljudska i građanska prava i dobrobit građana i građanki širom Balkana”, rekla je Ivana Jelača, koordinatorka Mreže. 

Istraživanje u Severnoj Makedoniji je pokazalo da se veliki broj slučajeva odnosio na seksizam (32%), kao i na narative mržnje prema nacionalnim manjinama (30%) i napade na političkoj ili ideološkoj osnovi, doprinoseći polarizaciji društva i podsticanju netrpeljivosti.

Na Kosovu, najčešća meta govora mržnje bile su etničke manjine, naročito srpska i romska zajednica.  

U Crnoj Gori najveći izvor tenzija ostaje etnička različitost, pa je govor mržnje na osnovu etniciteta predstavljao 31% ukupnih nalaza. Nakon govora mržnje koji je usmeren prema rodu i rodnom identitetu (24%), tu je i govor mržnje usmeren prema političkim protivnicima (17% nalaza) i religiji sa 13% ukupnih nalaza. 

Iz monitoringa proizilazi jak utisak da su društvene podele na Zapadnom Balkanu i dalje vrlo prisutne u medijskom i javnom govoru, što utiče na odnose između suseda u regionu, kao i na položaj određenih društvenih grupa, počev od žena, ali i etničkih manjina ili LGBTIQ+ zajednice.  

 

 

 

 

 

You might also like More from author

Comments are closed.