U Srbiji pola miliona ljudi živi ispod granice siromaštva
U Srbiji je u 2016. godini bilo 3,6 odsto ekstremno siromašnih, a 7,3 procenta siromašnih čija je potrošnja po domaćinstvu ispod 11.694 dinara, saopšteno je iz Evropske mreže protiv siromaštva.
Navode da je 25,4 odsto stanovništa bilo u riziku od siromaštva, dok se 38,7 odsto njih nalazilo u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.
I rizik od siromaštva i rizik od siromaštva i socijalne isključenosti imaju gotovo duplo veću stopu u Srbiji nego što je prosek za članice EU, stoji u saopštenju. Grupe koje su najviše izložene rizicima od siromaštva su nazaposleni, samohrani roditelji, osobe koje žive same, deca, mladi Romi, interno raseljeni, osobe sa visokim stepenom invaliditeta, kao i stari bez penzija.
Biljana Mladenović iz Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva Vlade Srbije izjavila je za N1 da je, prema podacima iz 2016. godine, ispod linije siromaštva u Srbiji živelo oko 500.000 ljudi, među kojima je 100.000 dece.
Prema rečima Danila Vukovića iz nezavisne organizacije stručnjaka „Secons“, najveći deo tih porodica živi u južnoj i istočnoj Srbiji i da se u tim delovima situacija ne menja na bolje već godinama.
– Posebno su ugrožena seoska područja, porodice koje imaju glavu domaćinstva sa niskim obrazovanjem ili bez obrazovanja, kao i porodice koje imaju puno nezaposlenih odnosno nemaju puno radno vreme i stabilan posao – objašnjava Vuković.
Prema podacima koje je izneo, ako završite fakultet imate šest puta manje šanse da budete siromašni. Međutim, dodaje on, problem sa srpskim obrazovnim sistemom je što nije dovoljno otvoren za decu siromašnih ljudi.
– Čak i kad su ta deca dobri đaci. Jer, nema kredita i stipendija, ali i te porodice svoju decu usmeravaju ka školama koje vode brzo ka tržištu rada, a to je srednja stručna sprema – objašnjava Vuković za N1. Dodaje da je oko 40 odsto stanovništva u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, tako da i ono što postoji od mera protiv siromaštva očigledno ne daje rezultate.
– Ne generišu se nova radna mesta, a kad se generišu to su nekvalitetna radna mesta, ako se gleda da je siromaštvo najviše povezano sa radnim angažmanom – kaže Vuković.
Izvor: N1
Comments are closed.