CINK predstavio rezultate istraživanja lokalnih medija
Centar za istraživačko novinarstvo Kruševac – CINK predstavio je rezultate projekta „Promocija kvalitetnog i etičkog novinarstva u centralnoj Srbiji kroz izveštavanje o socijalno ili društveno osetljivim grupama“, koji je realizovan od sredine oktobra 2024. godine do kraja februara.
Na završnoj konferenciji za medije predstavljeni su rezultati istraživanja sprovedenog kao deo projektnih aktivnosti. U istraživanju je analizirana zastupljenost društveno ranjivih grupa u produkciji lokalnih medija u četiri okruga Centralne Srbije. CINK je analizirao 10 lokalnih medija – portala: Odjek (Kruševac), Grad (Kruševac), Radio-televizija Kruševac – RTK iz Rasinskog okruga, Južne vesti (Niš), Gradski portal 018 (Niš) i Alpress (Aleksinac) iz Nišavskog okruga, Pressek i Puls Šumadije (Kragujevac) iz Šumadijskog okruga i Lokalni (Paraćin) i Central Media (Jagodina) iz Pomoravskog okruga.
“U posmatranom i analiziranom periodu u svih deset medija objavljeno je ukupno 110 medijskih priloga. Najviše priloga objavljeno je na Gradskom portalu 018 i Alpressu, po 19, a najmanje na portalu Lokalni.rs (Paraćin), samo jedan. U proseku objavljeno je 11 medijskih priloga po mediju, odnosno 5,5 priloga po mediju na mesečnom nivou. Dakle, možemo reći da su lokalni mediji u ovom periodu objavljivali u proseku po jedan medijski prilog nedeljno o društveno ranjivim grupama”, naglasio je Slaviša Milenković, predsednik Upravnog odbora CINK-a i menadžer projekta.

On je istakao da je najviše medijskih priloga, od ukupno 110, objavljeno o mladim i osobama sa nekim vidom invaliditeta, po 30 (27,27%). O ženama je objavljeno ukupno 20 priloga (18,18%), o deci 14 (12,74%), starijim osobama 11 (10,01%), Romima dva (1,82%) i “ostalima” tri. Kao kuriozitet Milenković je naglasio činjenicu da u istraživanju nije registrovan nijedan prilog o pripadnicima LGBT zajednice.
“Kada je reč o novinarskim formama koje su korišćene ubedljivo najviše medijskih priloga su izveštaji sa različitih događaja, čak 71 (64,54%). Ukupno 21 medijski prilog (19,09%) smo klasifikovali kao vest/proširena vest a objavljeno je i 11 reportaža (10%). Samo sedam tekstova (6,36%) je svrstano u grupu problemskih tekstova odnosno analiza stanja”, kazao je Milenković.
U 80 slučajeva (72,72%) povod za objavljivanje određenog medijskog priloga je bio neki događaj (radionica, tribina, poseta funkcionera…) a u devet slučajeva (8,18%) neka prigoda (poput Svetskog dana borbe protiv šećerne bolesti i slično). Ukupno 18 medijskih priloga (16,36%) objavljeno je u okviru medijskih projekata koji su finansirali različiti donatori, najčešće lokalne samouprave.
Zaključak istraživanja jeste da je neophodna mnogo bolja komunikacija između medija i organizacija civilnog društva kako bi ranjive grupe dobile više prostora u medijima.
Inače, pored istraživanja, u sklopu projekta koji je realizovan u okviru regionalnog projekta Western Balkan Media for Change, organizovane su dve radionice – za novinare i novinarke lokalnih medija odnosno organizacije civilnog društva koje okupljaju društveno osetljive grupe. takođe je publikovano 12 tekstova u kojima su tretirani problemima pripadnica i pripadnika društveno osetljivih grupa.