Ni stari nisu pošteđeni nasilja!

Biološki sat u poodmakloj fazi i u Rasinskom okrugu postaje balast sve surovijem okruženju i motiv da srodnici reaguju kršeći zakone, civilizacijske standarde u ponašanju i pravo na dostojanstvenu starost.

Među 502 prijave koje se odnose na krivično delo nasilja u porodici, žrtve su bile starije od 60 godina u 101 slučaju, pokazuju podaci Policijske uprave Kruševac za period od 2010. do juna 2016.godine.

Dr Gordana Simić, načelnica Službe hitne medicinske pomoći u Kruševcu FOTO: S. Babović
Dr Gordana Simić, načelnica Službe hitne medicinske pomoći u Kruševcu FOTO: S. Babović

U Službi za hitnu medicinsku pomoć gradskog Doma zdravlja, takođe zabrinjavajuća statistika: od 41 slučaja nasilja nad starima u 2010.godini, 33 u 2011, 47 u 2012, 46 u 2013, odnosno 24 u 2014. i 15 u 2015.godine, do tendencije rasta u godini koja je na izmaku.

Svaki slučaj nasilja nad starijma drastičan je na svoj način, ali ga generalno definišu određene specifičnosti: žrtve se stide činjenice da ih maltetiraju potomci ili drugi srodnici, sa kojima žive pod istim krovom, retko prijavljuju nasilje, a fizičko nasilje nad njima može podrazumevati i primenu skoro simbolične sile.

Krtost kostiju i drugih hroničnih bolesti mogu da dodatno otežaju prvobitno zdravstveno stanje – napominje dr Gordana Simić, načelnica Službe za hitnu medicinsku pomoć u Kruševcu. – Mislim da se ipak češće susrećemo sa drugim vidovima nasilja, poput psihičkog i ekonomskog. Zanemarivanje je najčešći oblik nasilja nad licima koja su starija od 65 godine.

Slučajevi prijeve nasilja u Centru za socijalni rad
Slučajevi prijeve nasilja u Centru za socijalni rad

Po pet prijava podneto je Domu zdravlja u Kruševcu po ovom osnovu u 2013. i 2014.godini, tri prijave prispele su u prošloj godini, a dve u prvih pet meseci 2016.godine. Poslednja statistika teško da može da odrazi realnost.

Starija lica izolovana u velikoj kući ili u dvorištu, gde pored velike kuće žive u nekom neuslovnom prostoru su slike na koje smo nailazili radeći na terenu – kaže spec.opšte medicine dr Dragana Marić, načelnica Službe kućnog lečenja i nege Doma zdravlja u Kruševcu.-Percepcija nasilja je, međutim, kod starijih ljudi drugačija. Za njih i zanemarivanje predstavlja-zlostavljanje, a neredovna lična i opšta higijena, uskraćivanje lekova i penzije takođe su neki od oblika vrlo lošeg ophođenja prema ljudima koje treba da poštujemo.

Ko najčešće prijavljuje slučajeve Centru?
Ko najčešće prijavljuje slučajeve Centru?

Da su slučajevi zanemarivanja češći od slučajeva fizičkog zlostavljanja starih osoba smatraju i na Odeljenju psihijatrije Opšte bolnice u Kruševcu, koja teritorijalno pokriva ceo Rasinski okrug. Na ovom odeljenju se i medicinski stručnjaci suočavaju sa slučajevima “zaboravljenih” pacijenata poznog životnog doba. Srodnici ponekad izbegavaju da dođu i po pacijente na jednom od najmlađih odeljenja kruševačke bolnice, Palijativi.

Dr Dejan Milosavljević, rukovodilac Odeljenja palijative u Opštoj bolnici Kruševac FOTO: S. Milenković
Dr Dejan Milosavljević, rukovodilac Odeljenja palijative u Opštoj bolnici Kruševac FOTO: S. Milenković

Dešava se da, uz razne izgovore, po pacijente ne dođu srodnici pred otpust, a na našem odeljenju se obično provede između 15 i 20 dana – navodi dr Dejan Milosavljević, rukovodilac Odeljenja palijative, dodajući da u vezi sa ovom nemilom praksom, kruševačka bolnica nije eksluzivna. –Generalno, sve se manje brine o starim ljudima.

Među počiniocima nasilja nad starim osobama su deca, unuci, ali i snaje i zetovi. Žrtve pomoć mogu da potraže od Centra za socijalni rad, policije, nadležnih, osnovnih javnih tužilaštva kojih u okrugu ima tri (Kruševac, Trstenik, Brus).

U Kruševcu je u hraniteljskim porodicama smešteno oko 20 ljudi, a jedini smeštajni kapaciteti namenjeni u načelu osobama starijim od 65 godina nalaze se u Kruševcu, u Gerontološkom centru.

Najviše korisnika ove ustanove dolazi iz Kruševca, a potom iz Trstenika, Aleksandrovca i Varvarina, ali i iz drugih gradova u Srbiji. Starost i bolest su osnovni razlozi za život u Gerontološkom centru, dok se žrtve nasilja samo primaju na određeno vreme, na osnovu urgentnih naloga iz nadležnog Centra za socijalni rad. Najveći broj korisnika ustanove koja pruža punu brigu smeštenim licima, ima u proseku od 71 do 79 godina, oko 50 smeštenih lica je na kraju 2015.godine bilo staro od 80 do 90 godina, petoro ih je imalo 90.

Psihičko i fizičko nasilje jednako je teško za ljude svih generacija, ali zlostavljači nad starim ženama mogu biti posebno drastični. Majke vrlo često u nasilničkom ponašanju već odrasle dece vidi sopstvene propuste, a te greške smatraju okidačima za kasnije šikaniranje svake vrste. Zlostavljanje starih žena može poprimiti i sasvim nove kategorije.

Broj počinilaca nasilja u porodici evidentiranih u 2014. godini, prema odnosu / srodstvu sa žrtvom nasilja
Broj počinilaca nasilja u porodici evidentiranih u 2014. godini, prema odnosu / srodstvu sa žrtvom nasilja

Blagica Radonjić, socijalna radnica na Odeljenju psihijatrije Opšte bolnice u Kruševcu skreće pažnju na žene poznijeg doba (bake, supruge, ćerke), koje imaju obavezu prema svojim roditeljima, ali i prema unučićima, a neke su i radno angažovane budući da se radni staž produžio do 65-te godine života.

One su bukvalno zlostavljane – upozorava Blagica Radonjić. – Moraju da rade sve kućne poslove, da rade na poslu, da čuvaju unučiće, a njihova deca za to vreme idu da rade kod drugog poslodavca ili da prošetaju. To je poseban vid koji se nameće kao vrsta zlostavljanja, na to se sada nailazi često.Imamo i tzv. ageizam. To je netrpeljivost prema starim osobama. Ne mora ona ništa da učini, dovoljno je što je stara i samim tim smeta. Tu vrstu netrpeljivosti srećemo na poslu prema osobama koje su u nekom poznijem životnom dobu.

Blagica Radonjić, socijalna radnica na odeljenju psihijatrije Opšte bolnice Kruševac FOTO: CINK - S.Milenković
Blagica Radonjić, socijalna radnica na odeljenju psihijatrije Opšte bolnice Kruševac FOTO: CINK – S.Milenković

Poseban paradoks predstavlja činjenica da je starih sve više, ali da raste i diskriminacija prema njima i to u više segmenata društva. Integrisanost starih ljudi u lokalni zajednicama bila je simbolična i 1991.godine, kada je u Kruševcu živelo 24.790 građana starijih od šest decenija, pa i 2002.godine kada je ta cifra porasla na 29.662 i konačno, pre pet godina, kada ih je bilo 33.121.

U Zavodu za statistiku se 2014.godine procenjivalo da na teritoriji grada živi 24.104 žitelja koji su stariji od 65 godina. Situacija u Rasinskom okrugu izvesno je i drastičnija, jer trend odlaska mladih ljudi beleži se u svi opštinama okruga, pa i u samom administrativnom sedištu.

Budući da stari ljudi po brojnosti rastu, umnožavaju se i obaveze nadležnih institucija. A samo Centar za socijalni rad treba da žrtvama nasilja pruži usluge izmeštanja na bezbedno mesto, pomoć pri pokretanju postupka pred nadležnom sudskom instancom, podnošenje krivične prijave tužilaštvu, ali i psiho-socijalnu i materijalnu podršku. Ova poslednja stavka može podrazumevati novčanu socijalu pomoć, jednokratnu novčanu pomoć i pomoć u naturi. Mnoge od navedenih stavki u statutima centara pokretani su u slučajevima koji se spominju u istraživačkim tekstovima već objavljivanim pod okriljem projekta “Porodično nasilje – Destrukcija u ogledalu”.

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

You might also like More from author

Comments are closed.

Skip to content