Podesi postavke saglasnosti

Koristimo kolačiće kako bismo vam pomogli da se efikasno krećete po sajtu i obavljate određene funkcije. Detaljne informacije o svim kolačićima ćete pronaći bod svakom od kategorija saglasnosti u nastavku.

Kolačići koji su kategorisani kao "neophodni" čuvaju se na vašem pretraživaču, jer su od suštinskog značaja za omogućavanje osnovnih funkcionalnosti lokacije.... 

Uvek aktivan

Necessary cookies are required to enable the basic features of this site, such as providing secure log-in or adjusting your consent preferences. These cookies do not store any personally identifiable data.

Nema kolačića za prikaz.

Functional cookies help perform certain functionalities like sharing the content of the website on social media platforms, collecting feedback, and other third-party features.

Nema kolačića za prikaz.

Analytical cookies are used to understand how visitors interact with the website. These cookies help provide information on metrics such as the number of visitors, bounce rate, traffic source, etc.

Nema kolačića za prikaz.

Performance cookies are used to understand and analyze the key performance indexes of the website which helps in delivering a better user experience for the visitors.

Nema kolačića za prikaz.

Advertisement cookies are used to provide visitors with customized advertisements based on the pages you visited previously and to analyze the effectiveness of the ad campaigns.

Nema kolačića za prikaz.

NOVE BOLESTI ZAVISNOSTI: Zašto mladi provode toliko vremena na internetu?

Kada god ste na ulici, u toku školske godine ili raspusta, imate priliku da sretnete mlade ljude koji umesto da razdragano razgovaraju netremice gledaju u svoje mobilne telefone. 

Šta je to dovelo do toga da se mladi toliko otuđe? Zašto radije pribegavaju begu u virtuelni svet umesto da žive u stvarnom svetu? Da li su u stanju da raspoznaju granicu umesto realnog i virtuelnog?

U sklopu projekta „Mladi u raljama bolesti bihevioralne zavisnosti“ sprovedena je anketa među 90 -oro mladih, gde je svako imao pravo da iskaže svoje mišljenje ili se složi sa postojećim.

Ujutru, čim otvore oči, 61% srednjoškolaca isprva gledaju obaveštenja sa telefona. Drugih 30% prvo obavi higijenu, a nakon toga obeduje.

Međutim, ni to obedovanje ne prolazi tako slavno. Oko 63% koristi telefon tokom obroka, što je donekle i normalizovano vremenom. Navika koju je ova generacija stvorila je greška roditelja koji su to dozvolili ili koji i sami imaju tu lošu naviku. To je logički povezano sa činjenicom da je komunikacija sa ukućanima zavidno smanjena u odnosu na prethodne generacije.

Čemu mladima najviše služe pametni telefoni?

Najčešće se koriste za praćenje društvenih mreža, služe se dopisivanjem koje ranije nije bilo toliko instantno kao danas. Pored mreža, česti su odgovori poput „gledanja filmova“, „bavljenje amaterskom fotografijom“ ili „igranja igrica“.

Internet je skoro sveprisutan, to je omogućilo mnogo toga. Kako nismo u mogućnosti prenositi računare sa sobom u svakom trenutku, telefoni su najpraktičniji uređaj za surfovanje na internetu. Nekada se isti ti mali ekrani koriste i za gledanje filmova, serijala i drugih emisija.

Najveći broj ispitanika kaže da na telefonu provodi do pet (42,2%), a neki i preko pet sati  (35,6%) na svojim pametnim telefonima. To vreme je bila enormna količina pre nekog vremena ali nakon karantina je i ova pojava normalizovana.

Međutim, ta pojava nije karakteristična samo za mlađe generacije. Svi su podlegli pod uticaj smene standardnog i novog načina – bilo to učenje ili rad za posao. Bili su primorani da neko vreme sve obavljaju  preko interneta, a to je ostavilo brojne posledice.

Jedna od mnogih novo – stečenih navika jeste i onlajn kupovina. Oko 35% ispitanika naručuje stvari preko interneta par puta mesečno, dok 60% i dalje nema naviku da kupuje preko interneta. Najčešći razlog toga je nesigurnost u validnost proizvoda (njihov kvalitet, veličinu i tako dalje). Postoji i procenat manji od 5% koji kaže da naručuje u skoro svakodnevnom nivou.

Mladi kao najkorišćeniju društvenu mrežu označavaju Instagram (oko 60%) i TikTok (oko 20% ispitanika). Neke od prisutnijih platformi su i Snapchat, Discord, Reddit, dok je na spisku jedna od korišćenijih mreža i YouTube.

Društvene mreže, kao što i sam naziv kaže, su možda pravo mesto za upoznavanje – makar tako smatra 55% ispitanika. Onlajn prijatelji su česta pojava, od trenutka kada je nastao internet. Te „prijatelje“ možda nikada nećemo upoznati, kao što je i njih 40% odgovorilo. Sva komunikacija se svodi na internet bez ličnog upoznavanja.

Nekad postoje i validni razlozi tome – razdaljina između dvoje ljudi. Iako internet funkcioniše sasvim savršeno, tako da mesto u kom smo nije od velikog značaja, jer će poruka od nekog ko je 100m udaljen od nas ili hiljade i hiljade km stići za isto vreme.

Oko 22% mladih se i ranije znalo sa svojim onlajn prijateljima, a 38% njih se nakon nekog vremena i upoznalo sa njima. Takva prijateljstva nekada umeju biti čudna, jer ljudi iza ekrana nisu uvek onakvi kakvim se predstavljaju, dok postoje i oni slučajevi u kojima se takva poznanstva završe srećno.

Postojala su istraživanja od pre desetak godina koja su govorila o opštoj zavisnosti kod mobilne telefonije. Ta zavist je razvila mnoge bolesti i poremećaje (npr. postojanje anksioznih poremećaja prilikom gubljenja telefona, nedostatka kredita/interneta ili kada je korisnik bez baterije).

Prekomerena upotreba mobilnih telefona dovela je do razvitka mentalnih poremećaja, kao što su: kompleksi niže i više vrednosti, anksiozni poremećaji i drugi. Kompleksi nastaju isključivo zbog ega i ponašanja na društvenim mrežama.

Mnogi, nažalost imaju potrebu za dokazivanjem, a društvene mreže, između ostalog, imaju funkciju postavljanja slika i snimaka. „Sviđanja i komentari su ono što dokazuje kvalitet neke slike“, iako je to samo sušti kvantitet koji ne znači ništa.

Mladi koji imaju u sebi osećaj anksioznosti smatraju dopisivanje linijom manjeg otpora. Iako to jeste trenutno rešenje problema, smanjuje se komunikacija uživo i dolazi do gradiranja stepena anksioznosti.

Iako na internetu ima pregršt svega, mladima i dalje biva dosadno. Tada, oni nastavljaju da pretražuju ono što ih interesuje ili u želji da saznaju nešto novo. Nekada, čak i posle toga, nije moguće naći adekvatnu zanimaciju, iako postoji ogromna lepeza izbora.

Laka i brza komunikacija, brz protok informacija takođe su jedni od glavnih krivaca opsesije nad internetom. Koliko god su te pojave pozitivne i zapravo čine internet funkcionalnim, stvaraju zavist kod korisnika.

Takođe, jedan od problema enormnih razmera jeste i vaspitanje koje obavljaju mladi rodtelji. Logika njihove pedagogije jeste da je bitno da je dete mirno, a najlakši način za zaokupirati misli deteta jeste internet. Zato, generacije Z i Alpha trpe i trpeće teške posledice svojih roditelja.

You might also like More from author

Comments are closed.