SMANJUJE SE BROJ ĐAKA U KRUŠEVCU: Prazne klupe u seoskim školama!

Demografske promene neizbežno utiču na brojne segmente života – zdravstvo, socijalnu zaštitu, dečiju zaštitu, obrazovanje, sport, kulturu…Jedan od najeksplicitnijih pokazatelja da nam se broj stanovnika smanjuje je sve manji broj đaka u osnovnim i srednjim  školama.

Ove godine skoro 300 mesta u kruševačkim srednjim školama ostalo je nepopunjeno.

Zoran Asković, načelnik Školske uprave Kruševac FOTO: CINK

Imali smo tri stotine mesta viška jer smo tako zahtevali od Ministarstva prosvete. U nekim školskim upravama se dobija deset, petnaest ili dvadeset posto više mesta nego što ima učenika koji te godine završavaju osmi razred. Mi smo ove godine zadovoljni planom upisa jer su naši učenici ostali u Kruševcu, odnosno Rasinskom okrugu. Ove godine, prvi put posle deset godina, imali smo situaciju da nešto više od pedesetak učenika ode u druge gradove da bi upisali prvi razred srednje škole. U celoj Srbiji je prisutna pojava nepopunjenih odeljenja, postoje neke crvene i žute zone. Pojedina odeljenja pohađa i po desetak učenika. Što se tiče naredne godine, u planu je potražiti broj odeljenja u odnosu na broj učenika koji završavaju osmi razred, podatke o njihovom broju već imamo tako da se najverovatnije neće ništa menjati”, tvrdi Zoran Asković, načelnik Školske uprave Kruševac.

Manji  broj đaka kako u seoskim tako i u gradskim školama stvara veliki broj nezaposlenih nastavnika i drugog osoblja.

Demografski trendovi ne utiču samo na đake već i na nastavnike. Imamo nepodeljenih škola sa dva razreda odnosno dva učitelja ili sa tri razreda u jednom odeljenju gde radi samo jedan učitelj. Ovim se dobija izvestan broj tehnoloških viškova te se trudimo da ih na neki način zbrinemo.  Ove godine smo prekomponovali u nekim mestima, poput Bele Vode ili Brajkovcu, gde smo otvorili još po jedno odeljenje i zbrinuli tehnološke viškove. Ovaj problem se takođe može rešiti otvaranjem grupa za produženi boravak, koje su u gradu izuzetno potrebne jer su često oba roditelja učenika osnovnih škola zaposlena i potrebna im je pomoć oko čuvanja dece. U svakoj školskoj upravi postoji grupa za angažovanje radnika. Ovom prilikom se zahvaljujem toj radnoj podrgrupi koju čine predstavnici sindikata odnosno osam članova. Ove godine smo praktično sve tehnološke viškove zbrinuli“, naglašava  Asković.

U većini seoskih škola poslednjih decenija evidentan je trend smanjenja broja đaka. Razlog ove pojave, pored “bele kuge” i iseljavanja stanovništva, je “otimanje” dece od strane većih škola u gradu. Osnovne škole u Velikim Kupcima, Gornjem Stepošu i Žabaru imaju tek nešto više od 200 đaka a škole u Dvoranu i Padežu još manje, oko 150, odnosno 170.

Trend smanjenja broja učenika posebno pogađa seoske škole

Ranije su škole odmah po završetku školske godine mogle da planiraju broj odeljenja, međutim sada se bore za učenike i za to da ostanu u njihovim školama umesto da odlaze u grad. Pojedine škole se bave kvalitetom a druge povlađuju đacima i roditeljima, te se postavlja pitanje da li su škole Kruševcu na boljem glasu, da li su bolje opremljene ili imaju bolje nastavnike. Sve te,  takoreći, izvikane škole su iste kao i druge. Razlika je u tome što roditelji žele da im deca te škole pohađaju. Seoske škole nisu lošije u odnosu na gradske, štaviše ukoliko je broj učenika u odeljenju manji nastavnici se mogu posvetiti više učenicima“, kaže Asković i nastavlja.

Roditelji treba da biraju škole na osnovu kvaliteta a ne na osnovu pomodarstva. Prema Zakonu  o osnovama sistema obrazovanja roditelj treba da se do kraja februara izjasni gde će upisati dete. Kao što je spomenuto, dolazi se u situaciju da u gradskim školama ima i po hiljadu i petsto učenika dok u prigradskim školama, poput OŠ “Branko Radičević” u Bivolju, svake godine broj opada. To je problem koji treba da se reši na nivou lokalnih samouprava i da se učenici upisuju u škole koje pripadaju teritoriji na kojoj žive.”

Asković navodi da ideje o umrežavanju seoskih škola takođe nailaze na iste probleme koje zakon dodatno učvršćuje.

Što se tiče pomenutih škola u manjim naseljima, postoji akt o mreži škola prema kojem mogu da samostalno funkcionišu samo one škole koje imaju šesnaest odeljenja ili 480 učenika. Pomenute škole nemaju toliki broj odeljenja ni učenika i nadamo se da će ih neke naredne reforme obuhvatiti i pripojiti drugim školama. Već imamo rešenja gde bi one pripale i u tom slučaju bi imale svog pomoćnika direktora i pedagoga dok bi direktor bio u matičnoj školi. Ovo na većem planu predstavlja ozbiljan problem jer oduzeti selima škole znači oduzeti im i šansu za napredak”.

Prosečan broj učenika u odeljenju  bio je 16,85 za mlađe razrede odnosno 19,23 za starije

Uprkos sve manjem broju đaka sindikati prosvetnih radnika se žestoko bore za svako radon mesto nastavnika. Jedno od rešenja koje se predlaže kako bi se sačuvalo što više radnih mesta je smanjenje broja učenika na 24 po odeljenju.

Ne znam koliko je opravdan takav zahtev sindikata. Imamo podatak da smo prethodne školske godine imali u proseku 16,85 učenika po odeljenju u odeljenjima od prvog do četvrtog razreda, dok je prosečan broj u odeljenjima od petog do osmog razred bio 19,23. Zahtev je u neku ruku neopravdan jer je broj učenika u odeljenjima već mali. S druge strane, u OŠ “Nada Popović” imamo i do tridesetoro učenika u odeljenju. Seoske škole ne bi bile pogođene koliko gradske u kojima bi se tek tad smanjio broj đaka. To samo po sebi nije loša opcija jer već imamo primere određenih specijalizovanih odeljenja u Gimnaziji ili Mašinskoj školi u kojima ima po dvadeset i četvoro učenika što se pokazalo kao idealan broj“, zaključuje Zoran Asković, načelnik Školske uprave Kruševac.

You might also like More from author

Comments are closed.

Skip to content